Dolina Neretve ima sredozemnu klimu sa suhim, vrućim ljetima i pravilnom izmjenom godišnjih doba. Zbog svojih pogodnosti za život i sve ljudske aktivnosti takva se klima među stručnjacima naziva klimom maslina.
Sa sjeverne, sjeveroistočne i južne strane delta je okružena brdima, dok je prema zapadu otvorena moru i njegovim stalnim utjecajima. Ovo utječe na stvaranje različitih mikroklima, pa su zimske temperature u prostoru između Metkovića i Opuzena stupanj do dva niže, zbog čega u tom gornjem dijelu teže uspijevaju agrumi.
U Neretvi ne pušu jaki vjetrovi. Nešto su snažniji istočni, a slabiji zapadni. Kao i u ostalim hrvatskim primorskim prostorima, i ovdje se svi vjetrovi sjevernog, sjeveroistočnog i istočnog smjera zovu bura – hladan vjetar kojeg najčešće prati vedro i sunčano vrijeme i kojeg osobito vole lovci. Skupinu jugoistočnih i južnih vjetrova (učestalih u jesenskom i zimskom razdoblju) naziva se jugom. Jugo donosi naoblaku, tmurno vrijeme i kišu. Maestral (zmorac), zapadni je ljetni vjetar izazvan velikom razlikom u zagrijanosti kopna i mora. Duboko u unutrašnjost doline donosi svjež morski zrak koji ublažava sparinu ljetnih poslijepodneva. Neretvanska su ljeta duga, topla i suha, a zime blage i kišne.
Tijekom godine prosječno je 2700 sunčanih sati. Srednja godišnja temperatura iznosi 15,7 °C. Najhladniji mjeseci su prosinac, siječanj i veljača no i tada temperatura rijetko padne ispod nule. Najtoplije je u srpnju i kolovozu. Kolovoške temperature znaju dosegnuti do 35 °C, pa čak i 40 °C. Prosječna je godišnja količina padalina 1300 mm. Uglavnom su to kiše koje padaju u zimskom razdoblju. Magla nije česta pojava. Snijeg pada doista rijetko pa izaziva opću radost.
